David Stevenson - Povijest Prvog svjetskog rata 1.deo


*Link za donacije* https://paypal.me/mp3booksrbija *Spisak audio knjiga* https://facebook.com/notes/mp3book-srbija-audio-knjige/spisak-svih-audio-knjiga/1508312522514797/ Prvi svjetski rat evropska je prakatastrofa. Bez njega je nemoguće razumijevanje Drugog svjetskog rata, s kojim tvori povijesnu cjelinu. Ali također, Prvi svjetski rat je i poveznica između Drugog svjetskog rata i nacionalizma, kolonijalizma i imperijalizma XIX stoljeća. Ovo potonje čini se vrlo značajnim u prvim desetljećima XXI stoljeća. Jasno je kako je Prvi svjetski rat utjecao na Drugi. No rat 1914.-1918. nije nastao iz ničega. Njegovi korijeni nalaze se u XIX stoljeću. Na taj način Prvi svjetski rat povezuje nacizam i Holokaust s rasizmom i nacionalizmom imperijalne i kolonijalne ere. Zašto je ovo važno naglasiti? Nacizam i fašizam doživjeli su poraz i jedinstvenu osudu, a antifašizam je temelj suvremenog Zapada. Međutim, istu takvu proskripciju i ideološku kontra-identifikaciju nije doživio i imperijalizam i kolonijalizam XIX stoljeća, premda je posrijedi nacionalistička i rasistička politika koja s nacizmom čini jedinstveni ideološko/povijesni sklop. Dapače, suvremeni neokolonijalizam njegov je legitimni ovodobni nastavak. Na sreću, stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata donijela je pregršt tekstova o uzrocima rata, povodu rata, njegovim brojnim lokalnim aspektima, i njegovom nasljeđu. I na HRT-u (emisija „Treća povijest", serija „U Evropi") i u pisanim medijima (posebice na internetskim portalima) mogli smo pratiti vrlo zanimljive rasprave o historiji Prvog svjetskog rata. Kruna toga sada je jednosveščana povijest Prvog svjetskog rata "1914.-1918.: Povijest Prvog svjetskog rata" britanskog povjesničara Davida Stevensona. Ujedno, prva takova sveobuhvatna povijest nakon Pierre Renouvinove „Evropske krize i Prvog svjetskog rata", na hrvatskom objavljene 1965. (originalno izdanje 1934.), a koja se pedeset godina koristi kao temeljni sveučilišni udžbenik. Prvi svjetski rat provocira mnoga povijesna i politička pitanja. Kod nas je središnje pitanje - je li Austro-Ugarska bila „trula" državna tvorevina čiji je raspad bio neminovan, ili je bila napredna država (uzorne birokracije, reformističkog potencijala, i svjetske prijestolnice) čiji je nestanak povijesna retardacija za većinu zemalja nasljednica. U pozadini tog pitanja je legitimnost rušenja Austro-Ugarske, te legitimnost obiju Jugoslavija. Dakle, ulog je još uvijek vrlo velik. Pitanja Austro-Ugarske odnosi se na vruće pitanje Jugoslavije i njenog raspada - to jest, na pitanje „je li Jugoslavija bila trula tvorevina". David Stevenson se kao britanski povjesničar ne bavi tom temom. Za njega je središnje pitanje Prvog svjetskog rata je li Njemačka glavni krivac za rat, te da li je bila povijesna nužnost poraziti njemački militarizam. To su ujedno i dva glavna pitanja koja proizlaze iz Prvog svjetskog rata. Pitanje odgovornosti za rat je vrlo kompleksno. Razlozi njegova početka jedni su od najvećih historiografskih misterija. Nizozemski novinar i povjesničar Geert Mak kaže da je rat započeo jednostavno zato jer se skupila energija za njega. Nasljednik Franje Ferdinanda se slikovito izrazio rekavši da je rat generalima bio ono što je trapez akrobatima. Sam Lloyd George, britanski ratni premijer, u svojim je memoarima ustvrdio da je razlog rata - slučaj.


Source: https://youtu.be/r6hA7rzdtqI


ZA GLEDANJE - PRITISNI ALLOW